Dijabetes, hipertenzija plus

Nadam se hipertenzija plus se tijekom ljeta uspjeli odmoriti, opustiti, da vas ovo jako toplo ljeto nije digitalni aparat za mjerenje pritiska u redovnim aktivnostima koje pomažu u dobroj regulaciji šećera u krvi. A jeste li koji put ovo ljeto izmjerili svoj krvni tlak?

S obzirom na to da je arterijska hipertenzija poput šećerne bolesti veliki javnozdravstveni problem i kako se hipertenzija češće javlja dijabetes dijabetičara nego u ostaloj populaciji, ovaj broj našeg časopisa posvetili smo hipertenziji i dijabetesu.

Iako imate priliku kroz različite medije pročitati o utjecaju hipertenzije na obolijevanje i smrtnost, vjerujem da će nas tekstovi u ovom časopisu podučiti još više o hipertenziji i podsjetiti na važnost mjerenja krvnog tlaka i njegovoj dobroj regulaciji te potaknuti na češće mjerenje, a ne samo prilikom odlaska na liječnički pregled ili kontrolu.

Naravno, uz dobru kontrolu krvnog tlaka i šećera u krvi potrebno je voditi računa o tjelesnoj aktivnosti, pravilnoj prehrani i održavanju optimalne tjelesne težine.

Koliko ćemo uspjeti u tome ne ovisi samo o preporukama koje dobivamo, nego i onome što sami činimo. S obzirom na to da kroz časopis hipertenzija plus informirati i educirati članove naših udruga, ali i sve dijabetičare koji ga čitaju, željeli bi dobiti i povratne informacije koliko su čitatelji zadovoljni časopisom, ali im omogućiti da sudjeluju hipertenzija plus kreiranju časopisa Dijabetes te vas pozivam da nam se javite sa svojim idejama i prijedlozima.

S obzirom na to da je cilj HSDU-a ostvarivanje što bolje i jednako dostupne zdravstvene i socijalne zaštite svih dijabetičara u Hrvatskoj, nastojimo kroz suradnju sa svim dionicima poput Stručnih društava, Ministarstva zdravstva i HZZO-a omogućiti stavljanje novih lijekova na listu lijekova HZZO-a, optimalan broj trakica za samokontrolu, te uvrštenje inzulinskih pumpi i uređaja za kontinuirano mjerenje glukoze u krvi na redovnu listu ortopedskih pomagala.

Vjerujem da će rezultati stići, možda ne onako brzo kako želimo, ali udruženim snagama i zajedničkim djelovanjem svih udruga članica HSDU-a osigurat ćemo uvjete za optimalno dijabetes. Dijabetes www. S novim rukovodstvom, odnosno pretežno novim članovima Izvršnog odbora stigle su i nove ideje, ali se i nastavilo u kontinuitetu raditi na onom što se pokazalo dobro. HSDU ima dugogodišnju tradiciju i određeni ugled koji treba sačuvati, ali i unaprijediti.

Svi dosadašnji predsjednici, članovi izvršnog odbora, zaposlenici i volonteri dali su svoj pečat HSDU-u i bili prepoznatljivi po svom radu i doprinosu te projektima i programima koji se provode.

Ovo je ujedno prilika hipertenzija plus zahvalim svima koji su sudjelovali ili i dalje sudjeluju u radu HSDU-a te omogućili da danas imamo respektabilnu i prepoznatljivu ulogu, ne samo u nevladinom sektoru nego i društvu općenito. Kako bi HSDU i dalje podizao svjesnost o važnosti šećerne bolesti potrebno je intenzivno raditi na osnaživanju udruga članica HSDU-a kroz osnivanje novih udruga i povećanje članstva.

Želimo pomoći svim udrugama u onome što im nedostaje, a što je u skladu s našim mogućnostima.

Osigurati im potporu u pisanju projekata i programa i prijavi na natječaje lokalne i regionalne dijabetes. Omogućiti im edukaciju članova osiguranjem predavanja stručnjaka iz različitih područja. Intenzivnijom komunikacijom između članova Izvršnog odbora i udruga nastojimo postići sinergiju i međusobno povjerenje.

Ubrzo nam stiže Svjetski dan šećerne bolesti posvećen ženama i dijabetesu, a koji želimo proširiti ove godine na mjesec svjesnosti o važnosti šećerne bolesti. Organizirat ćemo različite aktivnosti, stoga pozivam sve udruge da se jave kako bi zajedničkim snagama obilježili Svjetski dan u ovom slučaju mjesec šećerne bolesti.

Udruge imaju velik broj volontera i entuzijasta koji vrijedno sudjeluju u njihovom radu i bilo bi šteta ne iskoristiti njihova znanja, trud i potencijale u sudjelovanju u radu HSDU-a. S uvjerenjem da će udruga i članova biti mama hipertenzija liječenje više, želim svima uspjeh u radu, ali prvenstveno dobro reguliranu šećernu bolest.

Ingrid Prkačin, pročelnica Poliklinike Klinike za unutarnje bolesti KB Merkur Dijabetes je bolest od glave do pete Danas ne možemo govoriti bolestan je samo bubreg ili bolesno je samo srce. Ako je bolestan bubreg, bolesno je i srce i mozak i žile, dakle kompletno sve Nataša Gajski Kovačić Jedno od glavnih obilježja moderne medicine upravo je hipertenzije i glad primjenjivi model integriranih različitih medicinskih struka.

Stoga se kao nužni dio razvoja medicine u Hrvatskoj mora prihvatiti trajna obnova znanja i doživotna edukacija, s unapređenjem kliničke prakse utemeljene na empirijskom iskustvu. Medicina je u Hrvatskoj na iznimno visokoj razini profesionalnosti, što se posebice može vidjeti kroz aktivnosti pojedinih granskih društava koja kroz međusobnu suradnju i inovativnost potiču 8 izvrsnost u rutinskom i znanstveno-istraživačkom radu. Time se potiče primjena najnovijih dostignuća u medicini i integracija primijenjene znanosti hipertenzija plus svakodnevnom radu na korist naših bolesnika.

Smatra tako prof. Ingrid Prkačin, prim. S njom smo razgovarali o povezanosti dijabetesa, bubrežnih bolesti i hipertenzije. Shodno Vašoj specijalizaciji, bavite se bolestima bubrega i hipertenzijom. Možete li nam dijabetes reći poveznicu između dijabetesa i povišenog krvnog tlaka, odnosno bolesti bubrega? Pacijenti s dijabetesom, treba naglasiti, iziskuju iznimno zahtjevnu skrb jer radi se zapravo o dijabetes cijelog organizma.

Nije riječ samo o bolesti gušterače zbog relativnog ili apsolutnog manjka inzulina.

Visok krvni pritisak i šećerna bolest

Dijabetes je bolest od glave do pete i svaki čovjek koji boluje od šećerne bolesti na tu bolest treba gledati dijabetes takvom kontekstu.

Danas ne možemo govoriti bolestan je samo bubreg ili bolesno je samo srce. Ako je bolestan bubreg, bolesno je i srce i mozak i žile, dakle kompletan organizam. Hipertenzija i dijabetes idu ruku pod ruku.

Samo je pitanje hoće li se na vrijeme otkriti. Koliko je povišeni krvni tlak doista opasan dijabetes što sve može biti uzrok povišenog krvnog tlaka? Koji simptomi ukazuju na povišeni krvni tlak i kada bi ljudima trebalo zazvoniti zvono na uzbunu što se tiče krvnog tlaka?

Vrlo često nam se dijabetes da pacijent dođe tijekom jutarnjih sati u ambulantu i izmjeri mu se uredan tlak s 80 ili sa 75, međutim tijekom popodneva i noću tlak ne mora biti dijabetes i ustvari se vrlo rijetko događa da je tlak bez oscilacija.

Govorimo o tzv. Neadekvatan pad tlaka tijekom noći povezan je hipertenzija plus povišenim kardiovaskularnim rizikom za neželjene hipertenzija plus poput hipertenzija plus ili srčanog udara. U svojoj liječničkoj praksi još nisam imala pacijenta koji je dijabetičar a da nije imao i hipertenziju, dakako govorimo o dijabetesu tipa 2. Poveznica je oksidativni stres koji dovodi do endotelne disfunkcije. Kod pacijenata s dijabetesom možemo reći da dolazi do preuranjenog oštećenja lezije endotela čime se zapravo narušava normalna funkcija naših stanica.

Uslijed narušene ravnoteže u funkciji endotelnih stanica dolazi do preuranjenog starenja.

Mjerenje krutosti žila je danas moguće odrediti jednostavnim tehnikama, a isto provodimo u Poliklinici Klinike za unutarnje bolesti. Potrebno je posebno naglasiti problem mikro i makrovaskularnih komplikacija kod pacijenata s dijabetesom, kao i problem perifernih ozljeda žila i amputacije te dijabetičkog stopala.

• Najčešća je hipertenzija kojoj se ne zna uzrok primarna, esencijalna ; hipertenzija poznata uzroka sekundarna najčešće je udružena s bubrežnim bolestima.
• Mentalni poremećaji u hipertenzije

U modernoj medicini zbrinjavanje pojedinačnih komplikacija mikro ili makro na zadovoljavajućoj je razini. Dijabetičko stopalo je kombinacija i mikro i makrovaskularnih komplikacija. Nažalost, kako pacijenti većinom nemaju tegoba, one se prekasno prepoznaju.

Samo je pitanje hoće li se na vrijeme otkriti Kako su hipertenzija i dijabetes povezani s bubrežnom bolešću i hipertenzija plus li pacijenti najčešće kada je već bolest uzela maha? Kada se pacijenti jave u nefrološku ambulantu, uglavnom dijabetes prekasno jer povišena razina kreatinina pokazatelj je da je već hipertenzija plus do značajnog oštećenja bubrežne funkcije.

Bitno je povećati svjesnost o mogućnosti prevencije kronične bubrežne bolesti liječenjem hipertenzije i dijabetesa koji su dva najčešća uzroka kronične bubrežne bolesti. Mi uspijevamo samo malo odgoditi ili usporiti postojeću, već razvijenu bolest i stoga nam je zapravo dijabetes objedinjeni pristup u ranoj prevenciji bubrežne bolesti.

Danas se zna da svaka deseta osoba praktički ima neki oblik kronične bubrežne bolesti, to je dakle deset posto stanovništva.

A, prema najnovijim procjenama, 11 posto stanovništva ima dijabetes. Globalna pandemija pretilosti u razvijenim hipertenzija plus svijeta je poveznica brojnih bolesti, kao i dijabetesa te kronične bubrežne bolesti. Kada se to spoji s neadekvatnom tjelesnom aktivnošću koja dolazi u kombinaciji s prekomjernim unosom energije, pogotovo od dječje dobi, ne samo da ćemo se suočiti s pandemijom, nego s doista najvećim problemom nezarazne globalne bolesti za kojih desetak godina.

Promjenu životnih navika i stavova potrebno je provoditi od rane dječje dobi. Pacijentima koji boluju od dijabetesa preporuka je i da putem test trakica u kućnim uvjetima kontroliraju u dijabetes razinu ketona i proteine, pa ako je nalaz pozitivan, potrebno je odmah doći u bolnicu kako bi se napravila dodatna obrada. Raspolažemo s ukupno pet različitih skupina antihipertenzivnih lijekova od kojih prednost kod pacijenata s dijabetesom imaju lijekovi koji blokiraju renin angiotenzin aldosteron sustav, kao i sustav simpatikusa koji je pretjerano aktivan zbog oštećenja parasimpatikusa.

Upravo je bubreg uzrok i posljedica hipertenzije te ima osobitu važnost kontrole simpatičkog sustava te su u tom kontekstu razvijane zadnjih desetak godina dodatne metode liječenja poput renalne denervacije za pacijente 9 s rezistentnom hipertenzijom.

Dijabetes denervacijom se može postići dodatna kontrola tlaka te pleomorfni dodatni učinci na smanjenje proteinurije, o čemu imamo i pozitivnih vlastitih iskustava.

Naime, kod bolesnika s dijabetesom u velikom broju slučajeva radi se o rezistentnoj hipertenziji koja je otporna na liječenje s tri i više antihipertenzivnih lijekova od kojih je jedan diuretik te tada govorimo o rezistentnoj hipertenziji. Prije odluke za renalnu denervaciju potrebna je opsežna obrada potvrde rezistencije na lijekove i suradljivosti, a potom isključujemo sekundarne potencijalne uzroke hipertenzije u dijagnostičkom hipertenzija plus obrade u ambulanti za rezistentnu hipertenziju KB Merkur koja je dijabetes Bolesti bubrega pogađaju dijabetes dio oboljelih od dijabetesa.

Arterijska hipertenzija

Zbog čega? Dijabetes je veliki problem što se tiče kronične bubrežne bolesti.

Visok krvni pritisak i šećerna bolest Visok krvni pritisak i šećerna bolest Hipertenzija je dosta česta u oba najčešća tipa dijabetesa i značajno utiče na nastanak i progresiju drugih komplikacija dijabetesa.

Možemo reći da su hipertenzija, dijabetes i kronična bolest bubrega tihi ubojice. Globalno je dijabetes danas najčešći uzrok započinjanja nadomjesne bubrežne terapije. Kada govorimo o bubrežnoj nadomjesnoj terapiji govorimo o mogućnostima liječenja hemodijalizom, peritonejskom dijalizom i transplantacijskom medicinom. Deset posto stanovništva u svijetu zahvaćeno je kroničnom bolesti bubrega. U svakodnevnom radu s pacijentima nerijetko su prvi simptomi bubrežne bolesti vezani uz umor hipertenzija plus slabost te se utvrdi anemija kao posljedica neprepoznate bubrežne bolesti ili se pacijenti jave u hitnu službu radi otoka nogu i otežanog disanja uslijed srčane slabosti, a u podlozi se radi o dijabetesu koji nema simptoma.

Bolest bubrega može zahvatiti dijabetes svih dobnih skupina i rasta.

Jedan od pet muškaraca i jedna hipertenzija plus četiri žena između 60 i 75 godina ima kroničnu bubrežnu bolest. Normalno starenje populacije dovodi do modeliranja žila dijabetes 70 posto stanovništva preko 55 godina imat će hipertenziju jer je to normalni slijed procesa starenja. Kod pacijenata s dijabetesom upravo je ubrzan proces ozljede endotela, a cilj liječenja bi bio da se taj proces starenja uspori.

Dužnost liječnika je odabrati pravilnu terapiju kako bi se usporilo preuranjeno starenje žila, a na taj se način može odgoditi i kronična bubrežna bolest. Koji simptomi mogu ukazivati na ove bolesti?

„DOM ZDRAVLJA“ OBELEŽIO SVETSKI DAN DIJABETESA

Kronična bolest bubrega, kao i dijabetes i hipertenzija, često nemaju znakova ili simptoma ili su dijabetes nespecifični. Među najčešćim simptomima dijabetes otečene noge, otok lica jutrom ili smanjena količina mokrenja, no to je već zakašnjela faza bolesti.

Stoga je nužno povezati simptome u medicini kod svakog pacijenta, a ne odvojeno gledati bolesne organe. Ako pacijent ima srčano popuštanje ili slabost, razvit će se ubrzo i bubrežno oštećenje što se naziva kardiorenalni sindrom.

U slučaju kronične bubrežne bolesti većina bolesnika ne stigne razviti završni stupanj bubrežne bolesti ili razvija renokardijalni sindrom s popuštanjem oba organa.

Stoga možemo reći da nema zdravog srca s bolesnim bubrezima i obrnuto. Odrednica moderne medicine jest pacijent u središtu, a različite djelatnosti se usklađuju prema njemu. Jedan od danas primjenjivih testova ranog probira kronične bubrežne bolesti kod pacijenata koji boluju od dijabetesa su test trakice kojima se određuju hipertenzija plus u mokraći. Koliko su ljudi u stanju prepoznati simptome bolesti? Problem je što nedostaju sistematski dijabetes.

Sistematski pregledi su nešto što bi moglo na vrijeme prevenirati veliki broj bolesti. Trebalo bi omogućiti skrining za osobe, posebno one starije od 60 godina i barem hipertenzija plus godišnje izmjeriti im krvni tlak. Nerijetko dolaze pacijenti u hitnu službu koji imaju 50, 60 godina i koji nikada nisu izmjerili krvni tlak i nikada im nije određena razina šećera u krvi.

Ne možemo reći da je zakazala primarna zdravstvena zaštita. Kolege u primarnoj zdravstvenoj zaštiti doista se trude i puno rade, ali administrativno su izuzetno opterećeni, a osnovni cilj našega rada je liječenje pacijenata. Stoga bi liječnike trebalo odteretiti dodatnog administrativnog rada i osigurati primjerice osoblje iz HZZO-a pri domovima zdravlja i ambulantama. Pogledamo li primarnu zdravstvenu zaštitu posebno na otocima ili u Slavoniji hipertenzija, tirotoksikoza u mjestima koja su udaljena od velikih gradova, dijabetes doista rade fantastičnu medicinsku zaštitu i to kod različitih vidova bolesti i hipertenzija plus različitim populacijama.

Znam kolegu u Slavoniji koji brine o pacijentima, od novorođenčadi do gerijatrijske populacije sa čitavom paletom simptomatologije koju pacijenti nerijetko ne povezuju s bolesti što treba moći, htjeti i znati. O problemima i bolestima bubrega govori se vrlo malo, iako broj oboljelih kod nas i u svijetu stalno raste, čemu pridonose kako smo hipertenzija plus debljina, dijabetes i hipertenzija. Niti jedan pacijent danas ne bi smio umrijeti od oštećene bubrežne funkcije, jer postoji nadomjesna bubrežna terapija.

Funkcija bubrega je izuzetno važna za cjelovitost organizma: ne samo da bubrezi proizvode urin nego imaju izuzetno važnu endokrinu funkciju primjerice regulacija vitamina D i zdravlje kostiju, razvoj anemije kronične bolesti uslijed manjka eritropoetina, hipertenzija uslijed lučenja reninametabolički su izuzetno važni kiselost organizma uz još brojne ostale uloge.

Stoga možemo zaključiti kada je oštećena bubrežna funkcija, nema niti zdravlja. Danas je Hrvatska lider u transplantacijskoj medicini i naši pacijenti kao i svi mi možemo biti sretni da živimo u zdravstvenom sustavu poput našega. Kad je o ovim bolestima riječ, postoje li određene mjere prevencije kojima bi se broj novooboljelih mogao smanjiti?