Život prognoza bolesti koronarnih arterija i hipertenzije

Hitovi: Svjetski dan hipertenzije Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije Direktan odnos između povišenog arterijskog tlaka i kardiovaskularnog rizika je odavno prepoznat.

Naime, arterijska hipertenzija je neovisni glavni čimbenik rizika za koronarnu bolest i cerebrovaskularne bolesti, aneurizme arterija, aterosklerozu, kronično oštećenje bubrega, oštećenje očne pozadine krvnih žila mrežnice oka.

Taj rizik raste kontinuirano s porastom krvnog bol u rukama hipertenzije. Prema procjeni stručnjaka bolesti srca i krvnih žila velikim je dijelom moguće  spriječiti, tako da posljednjih desetljeća jačaju aktivnosti koje su usmjerene prevenciji razvoja tih bolesti. Europsko udruženje kardiologa  donijelo je smjernice kako bi se došlo do svijesti svakog pojedinca o važnosti osobnog utjecaja na njegovo zdravlje.

Formulirali su  jednostavnu šifru zdravlja koja naglasak stavlja na važnost primjene preventivnih mjera u zaštiti od razvoja bolesti srca i krvnih žila upozoravajući na glavne faktore rizika odgovorne za nastanak tih bolesti. Promjena lošeg zdravstvenog ponašanja vezana uz prestanak pušenja jedna je od najvažnijih mjera.

Tjelesna neaktivnost je jedan od glavnih promjenjivih rizičnih čimbenika za obolijevanje od bolesti srca i krvnih žila.

Rezultati istraživanja pokazuju da osobe koje provode uglavnom sjedilački način života imaju dva puta veći rizik od oboljevanja u usporedbi s aktivnim osobama. Povišeni krvni tlak je unatoč snažnoj povezanosti sa spriječivim rizičnim čimbenicima i učinkovitim lijekovima za liječenje vrlo često loše kontroliran. Naime zbog "tihog" početka bolesti, bez značajnijih smetnji velik dio osoba uopće ne zna za postajanje bolesti.

Visok krvni pritisak (hipertenzija): uzroci, simptomi i lečenje

Kod osoba koje se  liječe izuzetno je važno kontinuirano i trajno uzimati terapiju kako bi se bolest držala pod kontrolom. Prehrana bogata zasičenim mastima pridonosi razvoju bolesti srca i krvnih žila.

Smanjenje prekomjerne tjelesne mase u preuhranjenih i pretilih osoba dokazano ima povoljne učinke na razinu kolesterola u krvi, povišeni krvni tlak i šećernu bolest. Unatoč napretku u prevenciji, dijagnostici i liječenju visokog krvnog tlaka, hipertenzija ostaje važan javnozdravstveni problem kao  jedan od najvažnijih preventabilnih uzroka prijevremenog umiranja.

Obilježava je šuljajući, "tihi" početak bez simptoma, tako da neliječena hipertenzija dovodi do nastanka ireverzibilnih promjena i do niza komplikacija koje su odgovorne za lošiju kvalitetu života i prijevremenu smrtnost.

Iako ponekad simptomi kao što su glavobolja, crvenilo lica, omaglice i umor mogu upozoriti na povišenje krvnog tlaka, to je obično bolest bez pouzdanih i specifičnih simptoma. Hipertenzijom definiramo sistolički život prognoza bolesti koronarnih arterija i hipertenzije tlak od mmHg i više, uz dijastolički tlak od 90 mmHg. Vrijednosti krvnog tlaka mijenjaju se tijekom dana, ovise o tjelesnoj aktivnosti, emocionalnom stanju, stupnju stresa, dobu dana… Tablica 1.

Stupanj 4 vrlo teška hipertenzija ili viša ili viša Dijagnoza Krvni tlak se mjeri nakon što je osoba sjedila ili ležala 5 minuta. Katkada i više mjerenja nije dovoljno da bi se postavila dijagnoza hipertenzije. Ukoliko početno mjerenje pokazuje visoke vrijednosti krvnog tlaka, mjerenje treba ponoviti isti dan, a zatim dvaput dnevno u naredna dva dana kako bi se sigurno utvrdilo da je krvni tlak trajno povišen. Nakon postavljanja dijagnoze povišenog krvnog tlaka potrebno je odrediti i učinak povišenog krvnog tlaka na važne organe: posebno na krvne žile, srce, mozak i bubrege.